DOM KULTURE
FILIP VIŠNJIĆ ČAJNIČE
Filip Višnjić (1767 — 1834) je jedan od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih narodnih pjesama. Smatra se srpskim Homerom, što zbog slijepoće, što zbog svog književno-poetskog djela. Filip Višnjić je rođen na Majevici, u selu Gornja Trnova, kod Ugljevika.
Oslijepivši od velikih boginja još kao dijete, Višnjić je postao guslar. S guslama u rukama je putovao po čitavom Bosanskom pašaluku, pa i dalje, sve do Skadra. Po selima i na manastirskim saborima pjevao je Srbima, a prolazeći kroz gradove pjevao je kod turskih prvaka i bogataša. Dvije publike tražile su različite pjesme tako da je Višnjić imao dva različita repertoara, jedan za svoje hrišćanske a drugi za muslimanske slušaoce.
Sarađivao je sa Vukom Karadžićem koji je zapisivao pjesme koje je Višnjić znao napamet. Osim velikog broja narodnih pjesama smatra se da je stvorio i priličan broj vlastitih sa tematikom iz Prvog srpskog ustanka.
Filip Višnjić (1767 — 1834) je jedan od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih narodnih pjesama. Smatra se srpskim Homerom, što zbog slijepoće, što zbog svog književno-poetskog djela. Filip Višnjić je rođen na Majevici, u selu Gornja Trnova, kod Ugljevika.
Vuk Stefanović Karadžić (7.11. 1787, Selo Tršić - 7.2. 1864, Beč), lingvista, reformator srpskog jezika. Srpska kultura, književnost, istorija, pa i samo društvo i društveno-državni razvoj bili bi nemogući bez rada jednog od najznačajnijih Srba.
Stevan Stojanović Mokranjac (1856—1914) centralna ličnost srpske muzike. Srpski kompozitor i muzički pedagog, klasik srpske muzike, njena najistaknutija ličnost na prelazu iz XIX u XX vek, zaslužan za uvođenje srpskog nacionalnog duha u umjetničku muziku.
Nadežda Petrović (Čačak, 1873. – Valjevo, 1915.), najznačajnija srpska slikarka s kraja 19. i početka 20. vijeka.
Ivo Andrić (Dolac, 9 oktobar 1892 - Beograd, 13. mart 1975) je bio srpski i jugoslovenski pisac i diplomata Kraljevine Jugoslavije. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1961. za roman Na Drini ćuprija (1945). Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti.
Petar II Petrović Njegoš (1/13. novembar 1813 — 19/31. oktobar 1851) bio je jedan od najvećih srpskih pjesnika, vladar Crne Gore i vladika. Rođen je kao Rade Tomov Njegoševo najslavnije djelo „Gorski vijenac“ u Beču je ocijenjeno kao „manuskript genijalnog tvorca“. Druga njegova važna djela su „Luča mikrokozma“, „Ogledalo srpsko“ i „Lažni car Šćepan Mali“. SŠC u našem Čajniču nosi ime po ovom velikanu.
Sava Šumanović (Vinkovci, 22. januar 1896 — Sremska Mitrovica, 30. avgust 1942) je jedan od najznačajnijih slikara srpske umjetnosti 20. vijeka.