INTERVJUU SA NAČELNIKOM GORANOM KARADŽIĆEM

Goran Karadžić, po struci dipl. ing. agronomije, na funkciju načelnika Opštine Čajniče je došao 2012. godine. Kako se njegov mandat bliži kraju, odlučili smo da uradimo intervjuu sa njim da bi nam on kao prvi čovjek opštine dao odgovore na pitanja koja nas zanimaju. Pričali smo o ekonomiji, kulturi, sportu.

NN: Želimo da vam se zahvalimo što ste pristali da uradite intervjuu sa nama. Ono što želimo prvo da vas pitamo tiče se ekonomske i finansijske situacije u našoj opštini. Šta nam možete reći o situaciji u ekonomiji i finansijama i ima li ikakve šanse da se ona poboljša?

KARADŽIĆ: Hvala lijepo. Pozdravljam moga sagovornika i čestitam mu na dosadašnjem radu. Nadam se da će vrlo brzo izrasti u jednog vrijednog i ozbiljnog saradnika koji će, ne samo za Čajniče već i širi, davati informacije sa ovih prostora.

Što se tiče ekonomske situacije građani Čajniča znaju da kada sam ja prije 4 godine došao na poziciju načelnika stanje je bilo vrlo teško, da ne kažem katastrofalno.

Firme nisu radile, opštinski budžet je bio u minusu oko milion i šest stotina hiljada maraka sa kreditima, plate i doprinosi su kasnili 6 mjeseci, i mnogobrojne neizmirene obaveze prema dobavljačima. Štednjom , teškim i marljivim radom za vrijeme ovoga moga mandata, zajedno sa svojim kabinetom i saradnicima napravili smo plan otklanjanja tih gubitaka i plan razvoja opštine.

I uspjeli smo prvi put nakon 9 godina da prošlu godinu završimo u finansijskom suficitu oko 240 000 KM što pokazuje da je to bio dobar i plodan plan. To je vrlo bitna stvar koja je sa sobom povukla da i druge stvari u opštini krenu pozitivnim pravcem. Na primjer imali smo na početku moga mandata 40 studenata koji nisu odradili pripravnički. Neki su čak čekali po 3-4 godine. Danas nemamo takvih studenata na birou. Mi smo sve studente zamolili da nam se jave kako dolaze, da mogu da odrade pripravnički. Doduše, opština ne može zbog ekonomske situacije da plati kompletan pripavnički, ali bar možemo da platimo volonterski. Bitno je da ta mlada osoba odradi pripavnički, stekne znanje i izađe na tržište rada. Takođe svim studentima od 2. do 6. godine izmirujemo redovno stipendije. Jedna smo od rijetkih opština koja svim studentima daje stipendiju.

Ono što je bitno naglasiti da iz našeg malog opštinskog budžeta, koji iznosi dva milona i tri stotine hiljada konvertibilnih maraka, izdvajamo značajna sredstva za proširenje infrastrukture na području opštine Čajniče.

U ovoj godini smo sa 30% sredstava učestovali u izgradnji hladnjače u Zaborku. Hladnjaća je kapaciteta 70 tona i ona je već u funkciji i predana je Udruženju poljoprivrednika na korišćenje.

Riješili smo prvu fazu rekonstrukcije gradskog bazena koji je osposobljen za naše građane i kupače. Sredstva u iznosu od 43 000KM objezbjeđena su iz budžeta opštine.

Učestvujemo u adaptaciji Doma zdravlja sa 30% sredstava ili oko 80 000KM.

Izvšili smo rekonstrukciju OŠ "Jovan Dučić", kao i školske sportske sale.

Prema tome mislim da se radi optimalno u skladu sa našim mogućnostima.

Što je najvažnije napomenuti jeste da je za ove 4 godine moga mandata zaposleno preko 250, skoro 300 ljudi, što znači da mi sada nismo opština koja ima najmanje zaposlenih.

Mnogi će da kažu kako je to načelnik zaposlio i gdje? Načelnik nije taj koji zapošljava. Načelnik je čovjek koji sa svojim timom stvara uslove za život u njegovoj lokalnoj zajednici. Mojim dolaskom mislim da su se ti uslovi popravili. Za to vrijeme našli smo investitora u "Stakorini", gdje trenutno ima oko 180 zaposlenih. To nas izuzetno ohrabruje, jer to znači da naši trupci tj drvni resursi, imaju prostor za preradu, a ne da samo idu kao sirovina. Šumarstvo čim je uvidjelo da je veća potražnja za drvnom masom, osjetilo je potrebu i za novim radnicima, što odmah povećava broj zaposlenih.

Riješili smo Komunalno, gdje smo imali dva preduzeća, sada imamo jedno funkcionalno. Snadbjeli smo ih mašinskim parkom i pomažemo da opstanu.

Oni se svakodnevno trude kako bi popravili tu infrastrukturu koja je zaista u lošem stanju. Vodovod je star 40 godina, a kanalizacija je još iz austrougarskog doba. Tu ima mnogo problema, ali smo se uhvatili u koštac sa njima i krećemo u uspon. Uspon je spor, ali siguran i nadam se da ćemo u narednom periodu to dovesti na jedan zavidan nivo.

NN: Rekoste da je ekonomski uspon spor. To zaista jeste tako. Utiču na to ekonomski uslovi na nivou države, na nivou regiona, pa čak oni na nivou svijeta. Šta mislite da li narod ima razumijevanja za užasno spori napredak i kako mislite da će se narod nositi sa trenutnom situacijom? Da li narod želi uopšte želi da sluša odgovore koje političari daju i kako sve to može da utiče na budućnost Čajniča?

KARADŽIĆ: Sebe ne smatram političarem, zato što sam ja čovjek na čelu izvršnog organa opštine, a to je javna služba. Čitav radni život sam u javnoj službi naroda.

Što se tiče naroda i gledanja na to sve, pa znamo da mnoge stvari utiču na mišljenje građana. Prije svega centralizacija vlasti i kapitala u državi. Što se mora da promijeni. Znamo da se država pita sa svim prirodnim resursima i da ona donosi odluke kako i na koji način će sa njima raspolagati. To se bar djelimično mora vratiti opštinama koje će moći da same odlučuju o svojim resursima, a samim time i da vode politiku korišćenja resursa, njihove finalizacije i zapošljavanja ljudi.

Drugi dio što opština može da utiče jeste razvoj poljoprivrede. Mi smo u poljoprivredi načinili pomak i nadamo se da će uz ostali dio privrede donijeti jedan ambijent gdje će se ljudi okrenuti svome radu i biti sigurni u svoj proizvod.

Jedan od tih pomaka jeste malinizacija tj povećana proizvodnja malina. Shodno tome mi smo napravili tu hladnjaču u Zaborku, koja je garancija i sigurnost ljudima, da imaju mjesto otkupa.

Takođe smo poslije 30 godina napravili otkup mlijeka na opštini Čajniče.

Što se tiče ljudi, ljudi sami sve to vide, ako hoće da vide. Ko neće da vidi njemu smeta sve što ide ma kakvom stazom uspona. Nadam se da će mladi ljudi, ljudi koji žele rad, koji žele dobro ovom gradu i ovoj državi shvatiti da ništa preko noći ne može. Za sve treba mukotrpan, zreo, odgovoran rad. Samo se tako može ići naprijed.

NN: Pomenuli ste maline. Da li smatrate da bi u malinama mogla da leži ekonomska budućnost Čajniča? Da li razvoj te privrede može u budućnosti doprinijeti da Čajničani više ne idu u Arilje da beru maline za druge?

KARADŽIĆ: Čajniče je područje koje je idealno za proizvodnju maline. Nadmorska visina od 400 do 1200m, pa struktura zemljišta gdje kod nas prevladava kiselost zemljišta, te vodosnabdjevanje kao treći bitan faktor u malinarstvu na našoj teritoriji su savršeni. Taj potencijal su ljudi već primjetili. Naravno i tu imamo jedan problem-putna infrastruktura, koji ćemo u narednom periodu mi kao opština i ja kao načelnik sigurno da probati da riješimo.

Malina će imati i već sada ima veoma značajan udio u ekonomskom razvoju Čajniča. Sada već imamo preko 300 duluma zasađene maline u našoj opštini, a ako znamo da je za jedan dulum potreban jedan radnik, to je u potencijalu 300 zaposlenih. Takođe ako sa jednog duluma bude od 1,2t do 2t maline, a cijena maline je 4KM, računica je više nego jasna, tu je potencijalno milionski prihod. To je još jedan opštinski budžet. To znači da Čajniče više niko ne može zaustaviti u tom pravcu. Malina je višegodišnja biljka koja se gaji od 12 do 15 godina, a najveća ulaganja su na samom početku tokom zasađivanja malinarnika. Ljudi to prepoznaju. Zaborački kraj je već odmakao u tom procesu, zato smo hladnjaču i napravili gore. Dio od Čajniča, samo Čajniče i Milijeno ima hladanjaču u Novom Goraždu.

Ljudi su se već uputili, i stručno i naučno i praktično u proizvodnju maline. Već se razgovara o širenju, o uvođenju novih sorti i tako dalje.

Nadam se da će u narednom periodu interesovanje biti još veće, ne samo u malinarstvu, već i u drugom voćarstvu koje će dati dobar ekonomski odnos.

NN: Kako komentarišite opštu političku situaciju u Čajniču? Vjerske, nacionale, međuljudske i druge odnose.

KARADŽIĆ: Što se tiče međunacionalnih tenzija ovdje ih nema. Mi smo jedna od rijetkih opština gdje nije bio niti jedan incident oko povratnika. To mogu potvrditi Bošnjaci, pošto su oni preko 99% povratničkog življa. Možete obaviti razgovor sa potpredsjednikom SO Izetom Alihodžićem, koji svakom prilikom to istakne. A možete provjeriti i u policiji. Zaista nemamo tih problema.

Što se tiče druge političke situacije u Čajniču možemo slobodno reći da je ona stabilna. Nemamo nekih ispada sem povremenih čarki koje se ponekad dese u kafanskom okruženju. Ali ništa dramatično.

Uglavnom grad je miran. Sad je dio ljeta gdje dolaze turisti, ljudi sa strane, idu i kulturno- sportski događaji u sklopu obilježavanja opštinske slave.

Idu i izbori, biće malo tenzija, ali to su naši ljudi. Nije to ništa drastično, ništa pretjerano u smislu da ima nekih ispada i slično. Potrudićemo se, bar sa moje strane da do toga ne dođe ni ovaj put.

NN: Kako komentarišete situaciju u kulturi? Čini se da vi i vaš kabinet, u vašem mandatu radite na promociji kulture? To nije puno, i dalje je malo kad se gledaju neki standardi, ali primjetan je napredak.

KARADŽIĆ: Hvala vam što se primjetili. Trudimo se, ali morate znati da je za sve potreban novac. Stari ljudi su davno rekli koliko para toliko muzike.

Imamo KUD koje je jedno od najpoznatijih u regiji. U njegov rad je uključeno preko 250 mladih koje vode entuzijasti. Kod nas se slobodno može reći da zahvaljujući KUD-u svi znaju igrati, a zahvaljujući bazenu svi znaju plivati. Kroz KUD je prošlo mnogo omladine, zahvaljujući njemu sklopili smo divna prijateljstva sa drugim opštinama i gradovima.

Što se tiče drugih aktivnosti, pravili smo poetske večeri, recenzije, književne večeri, dolazili su nam naši slavni pisci i pjesnici, prije par dana dolazili su Banjalučki tamburaši. Mada posjeta nije bila na nivou. Time nisam zadovoljan. Mi ovim putem molimo sve mlade da nam slobodno predlože šta je to što bi njih zanimalo koji pjevač, pisac, muzika, šta bilo, šta god te razgaljuje njihove duše i donosi radost srcima.

NN: Što se tiče sporta u Čajniču treba istaći sjajne karatiste koji osvaju medalje na turnirima, ali i fantastične omladinske selekcije KK "Vrelo" koje su tri godine zaredom viceprvaci Republike Srpske, tu su i fudbaleri koji se takođe u mlađim kategorijama ističu na turnirima, ne zaboravimo odbojkašice. Međutim svi oni, pogotovo košarkaši rade u neadekvatnim uslovima. Na primjer kod nas u sali je nemoguće šutnuti trojku iz ćoška jer teren je previše mali. Naravno da znamo da je situacija takva da se ne može raditi previše toga, ali da li postoji ikakva šansa da se bar malo ti uslovi poprave?

KARADŽIĆ: Pa eto znate i sami da su svi za ove godine obećavali da će napraviti uslove za sport, da će praviti dvorane, da će praviti sale, hale i tako dalje. To je godinama ostalo na riječima, pedizbornim obećanjima. Ja nisam čovjek koji obećava, pa i ne ispuni, to građani Čajniča znaju, i ja dvoranu nisam obećao, ali ću je napraviti.

Ove godine smo mi raspisali tender, koji je otvoren od danas, za pravljenje balon sale, koja će zadovoljiti po evropskim standardima sve takmičarske uslove. U naredna dva mjeseca će krenuti radovi i očekujemo da nakon toga perioda dvorana bude u funkciji. Naša omladina može da se raduje i da bude srećna, jer će konačno imati jednu savremenu dvoranu sa svim takmičarskim uslovima, i neće više morati ići po drugim gradovima da igraju kao domaćini.

Opština je prepoznala njihov kvalitet i potrebu i mi smo iznašli način da krenemo u izgradnju svega toga. Pokušavali smo preko ministarstva sporta, preko vlade, ali samo smo ostali na njihovim obećanjima i odgovarima da nisu u mogućnosti jer nemaju novca. Kad oni nemaju, evo mala opština Čajniče ima, smogli smo snage za našu djecu, da dobiju ono što zaslužuju.

NN: Gdje će biti lokacija te dvorane?

KARADŽIĆ: Lokacija dvorane će biti na stadionu na betonskom igralištu iza gola. Neće remetiti ni stazu ni fudbalski teren. Zbog lokacije u Čajniču mi i nemamo druge mogućnosti. Htjeli smo iza osnovne škole ali ne može toliki objekat da stane na taj prostor.

NN: Za kraj šta biste preporučili građanima Čajniča?

KARADŽIĆ: Poručio bih im da realno gledaju u potencijale i budućnost ovog grada. Da svako vidi prvo sebe, za šta je osposobljen šta može da radi, i koliko vrijedi, i da se opredijeli za ono šta ima. Mnogi ljudi imaju i zanate i zemljište i mogućnosti razne da se obavezno prihvate, bar kao dodatnog posla i izvora prihoda. I na Zapadu ljudi ne mogu da ostvare svoj prihod u radnom vremenu od 8h pa rade dodatne poslove. Zato molim sve Čajničane da iskoriste ove resurse, da vjerujemo sami u sebe. Ovaj grad je naš, ničiji drugi, vodimo računa o njemu, krenimo sa sitnicama od vođenja računa gdje bacamo sitno smeće pa do svega ostalog. Poštujmo sami sebe, prijatelje, sugrađane, dajmo malo ljubavi i podrške jedni drugima, pa ćemo samim tim poštovati i Gospoda Boga.